hr | en

Mo. Nikša Bareza dobitnik Nagrade "Lovro pl. Matačić"

Objavljeno: 2014-02-13

Ovogodišnju Nagradu "Lovro pl. Matačić" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda, dobit će mo. Nikša Bareza. Nagrada će biti uručena koncertu Zagrebačke filharmonije pod nazivom "In memoriam Lovro pl. Matačić", koji će se održati 14. veljače 2014. u 19.30 sati, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.


Iz Obavijesti za medije

Hrvatsko  društvo  glazbenih  umjetnika utemeljilo je nagradu za životno djelo koja nosi ime po našem najvećem dirigentu,  Lovri pl. Matačiću. Utemeljena 1990. godine, dodjeljuje se bienalno a u protekle dvadeset dvije godine dobitnici ove, po mnogočemu jedinstvene nagrade, najveća su hrvatska imena s međunarodnim ugledom. To su  redoslijedom primanja nagrade: Boris Papandopulo, Ivo Maček, Milan Horvat, Jurica Murai, Tomislav Neralić, Ruža Pospiš Baldani, Srebrenka Jurinac, Berislav Klobučar,  Mladen  Bašić, Stjepan Radić, Anđelko  Klobučar i Pavle  Dešpalj.
Nagrada se sastoji od medalje sa likom pok. Maestra Lovre pl. Matačića, autorski rad akademskog kipara Damira Mataušića, Diplome koja je autorski rad dizajnera Gorana Golika i novčanog iznosa .
Stručni žiri na sastanku 11. 12. 2013., u sastavu : Pavle  Dešpalj, predsjednik žirija, Ruža Pospiš Baldani, Anđelko Klobučar,  Anđelko  Ramušćak,  Dalibor  Cikojević, Josip Nalis, predstavnik Fonda „Lovro i Lilly  Matačić“ i Prerad  Detiček, predložio je, a Upravni odbor  HDGU-a potvrdio je izbor Nikše Bareze za Nagradu „Lovro pl. Matačić“.

Nagrada se tradicionalno uručuje na  koncertu Zagrebačke filharmonije pod nazivom « In memoriam Lovro pl. Matačić «, koji će se ovaj puta održati 14. veljače 2014. godine, s početkom u 1930 sati,  u Koncertnoj dvorani  Vatroslava Lisinskog. 

               

Za  HDGU:
Prerad  Detiček, predsjednik


OBRAZLOŽENJE  NAGRADE

Nikša Bareza dugogodišnji je (od 1992.) šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Najprije je učio kod Milana Sachsa, Hermanna Scherchena i Herberta von Karajana, a zatim je godinama surađivao s velikim dirigentima kao što su Lovro pl. Matačić, Ferdinand Leitner, Otmar Suitner i Nikolaus Harnoncourt te sa skladateljskim klasicima 20. stoljeća kakvi su Benjamin Britten, Carl Orff, Oliver Messiaen, Luigi Dallapiccola, Goffredo Petrassi, Dmitrij Šostakovič ili Luigi Nono. Najprije dirigent i ravnatelj Zagrebačke opere, poslije je bio stalnim dirigentom opera u Zürichu, Petrogradu i Grazu u kojemu je bio i šef-dirigent tamošnje Filharmonije. Sada je stalan dirigent Hamburške opere i milanske Scale gdje se istaknuo nizom uspjelih predstava. Redovito gostuje u vodećim europskim opernim kućama (Pariz, Beč, Berlin, München, Frankfurt, Dresden, Leipzig, Prag, Bologna, Firenca, Parma, Oslo itd.). Od godine 2001. do 2007. bio je šef-dirigent Opere i Filharmonije Robert Schumann u Chemnitzu te nekoliko sezona i glazbenim ravnateljem toga grada, s ansamblima kojega i dalje surađuje. Nakon uspjelih naslova s tamošnjom Operom (obnova Wagnerova „Lohengrina“ i „Nibelunškoga prstena“) i Filharmonijom (s djelima Beethovena, Brucknera, Stravinskoga, Šostakoviča i Maleca) te zapažene izvedbe „Madama Butterfly“ u milanskoj Scali, Bareza je obnovio tri Puccinijeve jednočinke u berlinskoj Njemačkoj državnoj operi, ravnao premijerom Wagnerovih „Nurnberških majstora pjevača“ u Halleu te imao seriju predstava Puccinijeve „Tosce“ u Bavarskoj državnoj operi u Munchenu. Početkom srpnja prošle godine osobitno se istaknuo opernim gala koncertom u Berlinu (s uglednim solistima, zborom Berlinske državne opere i Filharmonijom Robert Schumann iz Chemnitza) pod naslovom Bayreuth u Berlinu. Nikša Bareza ujedno je redovit gost i drugih inozemnih koncertnih pozornica na kojima se, u suradnji s vodećim europskim orkestrima (Salzburg, Munchen, Frankfurt na Majni, Dusseldorf, Rotterdam, Milano i dr.), osobito zalaže za suvremenu glazbu, a poglavito posvećuje pozornost hrvatskoj glazbenoj baštini i novim ostvarajima domaćih skladatelja.
Tako je (pra)izveo i (za radio i televiziju) snimio mnogo antologijskih ostvaraja Blagoja Berse, Jakova Gotovca, Ivana Brkanovića, Mila Copre, Borisa Papandopula, Stjepana Šuleka, Milka Kelemena, Ive Maleca, Stanka Horvata, Rubena Radice, Dubravka Detonija, Marka Ruždjaka, Frane Paraća i drugih.
U njegovu diskografskom opusu osobito se ističu snimke Wagnerova „Nibelunškoga prstena“ i opere „Il Campiello“ Ermana Wolf-Ferrarija (u izvedbi ansambla tršćanske Opere Verdi), za što je osvojio platinsku diskografsku medalju u Parizu. U hrvatskoj je diskografiji među mnogobrojnim Berezinim postignućima osobito zapažena kompaktna ploča „Alpske simfonije“ Richarda Straussa u izvedbi Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije. Glazbena kritika u svakoj prigodi ističe inzvarednu predanost Berezina pristupa glazbenome djelu, njegovo veliko iskustvo, istančan osjećaj za stil te rafiniranu interpretaciju svake pojedinosti, a posebice se osvrće na njegovo sjajno poznavanje Wagnerove glazbe.
Dobijene  nagrade: ."Zvono Lotrščak"za koncert sa Zagrebačkom filharmonijom, Nagrada "Štolcer Slavenski", dva puta nagrada "Judita"na Splitskom Ljetu, Nagrada "Milka Trnina", Nagrada "Vladimir Nazor", Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo, Nagrada "Porin"za životno djelo, tri puta uzastopno nagrada  "Hrvatskog Glumišta",  Nagrada grada Zagreba. U inozemstvu: Nagrada "Mozart" od "Sächsische Mozart Gesellschaft", Nagrada "Johann Josef Fux/Land Steiermark/za zasluge na polju glazbene umjetnosti.


(foto: http://www.ia-ac.com/NiksaBareza)





 

Nazad