05. studeni – 11. prosinac 2013.

IX. Festival hrvatske glazbe u Beču

Viktor Žmegač, jedan od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca našeg vremena, poznati germanist, erudit, muzikolog i autor uzbudljivih kulturoloških rasprava i brojnih knjiga u svojoj knjizi Europski duh – raspravljajući o europskim gradovima podsjeća na uvriježene stereotipne predodžbe: Venecije kao grada gondola, mjesečine i uopće takozvane romantike, Pariza – grada ljubavi, Beča – grada kavana s izvrsnim kolačima, grada valcera, baleta u dvorcima i novogodišnjeg  televizijskog koncerta, Rima kao «vječnog grada», Münchena – grada piva ili Sankt Peterburga – grada «bijelih noći na Nevi». Stavljajući u pitanje autentičnost i istinitost tih klišeiziranih oznaka i raskrinkavajući njihovu površnost (koja je uglavnom u službi reklamne industrije i turističko-komercijalnih potreba), Žmegač ukazuje na potrebu njihovog dubljeg upoznavanja zaključujući da je «doživljavanje i spoznavanje nekog grada složeno zbivanje i u povijesnom i psihološkom pogledu» te otkriva mnoge važne i zanimljive činjenice o njihovoj duhovnoj kulturi, pri tom koristeći i Rilkeove misli iz Zapisa Maltea Lauridsa Briggea da «treba učiti gledati: opažati dimenzije životne ukupnosti, koja se opire razvrstavanju u poželjne i nepoželjne pojave». Upravo na tragu sličnih promišljanja i traženja odgovora na pitanje što jedan prosječan građanin Beča ili austrijski državljanin zna o Hrvatskoj i Zagrebu, i Festival hrvatske glazbe u Beču nastoji rastvoriti dopadljivost konvencionalne predodžbe o Hrvatskoj tek kao zemlji mora, sunca, predivne obale i ljetnih uživanja, te ponuditi neke druge «spoznajne panorame». Tek kulturno ozračje, raznolikost običaja, bogatstvo tradicije i sveobuhvatnost načina života daju potpuniju sliku, odražavajući istinski duh država i gradova. Narodna glazbena tradicija i umjetnička glazba se kao važni oblici kulturno(g)-povijesnog pamćenja neke sredine, jedinstven začin i važan pečat, ističu u sinestetičnoj aromi koja nam se javlja u svijesti pri pomisli na neku zemlju i pokušaju stvaranja predodžbe o njoj. Danas, kad se kroz medije u velikoj mjeri i vrlo često svijet prikazuje onakvim i onako kako bi to željele interesne skupine, a o stvarima i događajima stvara slika pogodna za manipulaciju ljudima, potrebno je više nego ikad propitkivati tu sliku svijeta i na osnovi autentičnih informacija tražiti istinu koja nije u službi interesa ili ideologije. Upravo takav uvid u glazbu jedne velike zemljopisne cjeline – Hrvatske – koja je usprkos nedavnom «službenom» pridruživanju oduvijek bila dio Europe, a koja u svojoj posebnosti i jedinstvenosti imanentno donosi i ljepotu i užitak, (izazov otkrivanja nepoznatog) pruža ovogodišnji, već deveti u nizu Festival hrvatske glazbe u Beču. No hrvatska glazba u svijetu je iz mnogo razloga još uvijek svojevrsna terra incognita pa slušatelje pozivamo na svojevrsno putovanje i otkrivanje tih nepoznatih zvukovnih pejsaža.

Ovogodišnji Festival karakterizira i prredstavljanje glazbe i glazbenika dviju hrvatskih prijestolnica: sadašnje - Zagreba, te bivše – Varaždina, koji je bio hrvatska metropola u 18. stoljeću. Varaždin, prekrasni barokni grad na sjeverozapadu Hrvatske, svojim kulturnim bogatstvom i tradicijom – a posebice intenzivnim glazbenim životom (Varaždinske barokne večeri jedan su od najvećih takvih festivala u ovom kraju Europe) – biti će u jednom od fokusa Festivala. Program 13 koncerata ne nudi isključivo djela hrvatskih skladatelja, a interpreti ni u kojem slučaju nisu samo iz Hrvatske. Bečka publika imat će prilike slušati i antologijska djela europskih skladatelja iz svih perioda glazbene povijesti od renesanse do najnovijih ovovremenih glazbenih ostvarenja. Na Festivalu hrvatske glazbe bit će predstavljena glazba u svim svojim vrstama i žanrovima od tradicijske narodne izvorne glazbe, preko jazza i popa pa sve do klasične glazbe. U svjetski poznatoj bečkoj Hofburgkapelle, bremenitoj  tradicijom i glazbenom poviješću od vremena čuvenog vladara cara Svetog Rimskog carstva Habsburgovca Maximiliana I. pa sve do danas kad tamo stoluju Bečki dječaci i Bečka filharmonija, na otvaranju Festivala slušati ćemo talijansku i hrvatsku ranobaroknu glazbu glazbu majstora s dvije obale Jadranskog mora u izvedbi varaždinskog ansambla Camerata Garestin. U poznatom bečkom interukulturalnom kazalištu Azent gostuje Massimo Savić, jedan od najpoznatijih pop i rock pjevača Hrvatske, kultna figura hrvatskog, a ranije jugoslavenskog Novog vala, a u bečkom klubu Porgy & Bess Gabi Novak, pop i jazz pjevačica koja je svojom pojavom i karizmom obilježila estradnu scenu bivše Jugoslavije i sadašnje Hrvatske. Njezin sin, sjajni pijanist Matija Dedić sa svojim Triom, jednom od najuspješnijih jazz formacija današnje hrvatske jazz scene, pružit će velikoj divi raskošnu glazbenu podršku. U jednoj od najljepših i najraskošnijih bečkih palača Palais Eschenbach kvartet odličnih hrvatskih glazbenika izvodit će uz djela velikog Johannesa Brahmsa i remek djela hrvatske glazbe, kvartete Božidara Kunca i skladateljice grofice Dore Pejačević. Kvartet saksofona Papandopulo nazvan po jednom od najvećih hrvatskih skladatelja 20. st. predstavit će u modernom zdanju Austrijskog osiguranja činovnika (Österreichische Beamtenversicherung) uz ostalo i skladbe tri mlade hrvatske skladateljice Lane Janjanin, Mirele Ivičević i Margarete Ferek Petrić. U crkvi Sv. Petra u srcu Beča sopranistica Monika Cerovčec i jedan od najboljih hrvatskih orguljaša Ante Knešaurek ponudit će u spektru europske sakralne glazbe i djela iz hrvatske povijesti – popijevke narodne provenijencije s početka 18. stoljeća iz najznačajnije latinsko-hrvatske zbirke hrvatskih pjesama Cithara octochorda. U istoj crkvi jedan od vrhunaca Festivala biti će i nastup nacionalno važnog ansambla – Zbora Hrvatske radio televizije pod ravnanjem dirigenta Tončija Bilića. U Austrijskoj nacionalnoj biblioteci (Österreichische Nationalbibliothek) dvije sjajne umjetnice – Ruskinja Ekatarina Frolova i Hrvatica Monika Leskovar uz Varaždinski komorni orkestar prezentirat će jedno od najpopularnijih baroknih djela svih vremena, čuvena Vivaldijeva Godišnja doba i predivni neoromantični Koncert za violončelo br. 1 hrvatskog majstora Brune Bjelinskog. Na istom koncertu biti će izvedena i Samba da camera, efektna skladba hrvatskog predsjednka, dr. Ive Josipovića. Ugođaj Mediterana kroz tradicijsku glazbu iz Dalmacije na Festival će, u bečkom Hrvatskom centru, svojevrsnom „kulturnom institutu“ ne samo kulture Gradišćanskih Hrvata, već po aktivnosti i postignućima i Republike Hrvatske u Austriji uopće, donijeti klapa Žrnovnica, devet sjajnih pjevača i svirača iz okolice Splita. U najstarijoj bečkoj crkvi Sv. Ruperta (St. Ruprechtskirche),  posjetitelji Festivala biti će u prilici slušati bez pretjerivanja jedan od najboljih europskih gitarskih trija, poznati Zagrebački gitarski trio u kojem muziciraju sjajni glazbenici Darko Petrinjak, István Römer i Goran Listeš. U fokusu festivala je svakako i koncert na bečkom Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti (Universität für Musik und darstellende Kunst),  posvećen svjetski poznatoj hrvatskoj opernoj pjevačici Milki Trnini u prigodi stopedesete godišnjice njezina rođenja.  Hrvatska muzikologinja dr. Zdenka Weber, autorica sjajne biografije o velikoj umjetnici, sastavila je program opernih arija koje će mladi glazbenici izvesti u čast operne dive. Na istom koncertu posjetitelji će imati priliku slušati i Dubravku Šeparović Mušović, ponajbolju hrvatsku mezzosopranisticu.

Poseban koncert Festivala bit će svakako koncert u Velikoj dvorani bečkog ORF-a: čuveni praški Kvartet Stamic u suradnji s njemačkim pijanistom Oliverom Triendlom izvodit će majstorska ali nedovoljno poznata djela hrvatskih skladatelja Božidara Kunca, Dore Pejačević i Borisa Papandopula. Kako bi ovogodišnji Festival hrvatske glazbe u Beču bio u potpunosti u „europskom duhu“ pobrinut će se četvero mladih ljudi iz Finske, Rumunjske i Slovenije koji će svirati neke od najljepših gudačkih kvarteta autora iz 11 europskih zemalja sudionica  projekta Europske unije pod nazivom MINSTREL. Ovaj projekt i financijska sredstva dobivena od Europske unije omogućiti će da hrvatska glazba bude još vidljivija (prisutnija) u Europi i svijetu te da se mnoge još u rukopisima sačuvane stranice te divne glazbe prezentiraju austrijskoj publici na jednom od budućih festivala hrvatske glazbe u Beču.

Dobro došli!
Davor Merkaš, umjetnički ravnatelj Festivala