Festival hrvatske glazbe u Berlinu

24. rujan – 05. listopad 2008.

Festival u Berlinu

Po prvi put od proglašenja neovisnosti 1991. Hrvatska, kao mala zemlja raznorodnih, i običajima i kulturnom tradicijom bogatih regija, u jednoj od najvećih europskih metropola želi u okvirima jednog festivala izložiti fragment svoje raznovrsnošću jednako tako bogate glazbene riznice. Festival hrvatske glazbe u Berlinu stvoren je prema modelu Festivala hrvatske glazbe u Beču koji se ove godine održava već po četvrti put, a od kojeg je baštinio i koncept i «misiju» – želju da se hrvatska glazba sustavno predstavi u svim svojim stilovima, žanrovima i vrstama od klasične, preko izvorne tradicionalne pa sve do jazz glazbe u interpretaciji vrhunskih glazbenika u prestižnim koncertnim prostorima grada. No, iako je važna zadaća, gotovo «misija» festivala upravo predstavljanje brojnih, svijetu još premalo poznatih ili potpuno nepoznatih skladatelja iz svih perioda povijesti koji su na području današnje Hrvatske stvarali skladbe nepobitno visoke umjetničke vrijednosti, na programima koncerata nisu isključivo djela hrvatskih skladatelja, niti su to nužno interpreti: festival s jedne strane želi pokazati hrvatsku, autohtonu glazbu, koja je stranom slušatelju privlačna upravo zbog svoje specifičnosti, i nemalog stupnja «egzotičnosti». S druge strane, festival će u zvuku «zorno» predočiti i mnogobrojne točke dodira dviju glazbenih tradicija: hrvatske i njemačke. Njih u hrvatskoj glazbi – s obzirom na povijest u kojoj je današnja Hrvatska, kao dio Habsburške monarhije, stoljećima bila dio kulturnog konteksta u kojem su njemački jezik i njemačka tradicija (iz)vršile veliki utjecaj – ima zapanjujuće mnogo. Možda i nije pretenciozno tvrditi da je jedan dio povijesti hrvatske glazbe istovremeno i izravni, sastavni i pripadajući dio njemačke povijesti glazbe, pa samim time i njemačke kulture uopće, preciznije – sastavni dio kulturne tradicije nekadašnjih njemačkih govornih područja, krajnji južni rub na zemljovidu direktnog povijesnog utjecaja njemačke kulturne tradicije. To je ujedno i jedan iznimno zanimljiv geografski prostor, područje na kojem su se kroz čitavu povijest na vrlo interesantan i intenzivan način prožimali i stapali romanski, slavenski i germanski utjecaji, utjecaji Orijenta i Okcidenta, Balkana i Mediterana, točke «povijesnih vrijenja» i tradicijskih asimilacija toliko važnih za kulturni krvotok Europe.
Sjajni instrumenti u već otvorenim ormarićima s plakata i korica naše festivalske knjižice simbolično prikazuju želju hrvatskih glazbenika za otiskivanjem od kuće, putovanjima u svijet i pokazivanjem «skrivenog blaga» koje je godinama čamilo u mraku hrvatskih arhiva svim zainteresiranim izvan granica Hrvatske, a još je uvijek zaključano u mnogobrojnim ormarićima širom Hrvatske pa čak i Europe, sličnim onim s naslovnice festivalske knjižice.

Berlinci će tako na prvom od 6 koncerata Festivala imati priliku otkriti hrvatsku glazbu i glazbenike. Najprije će imati priliku čuti darovitu hrvatsku pijanisticu Tamaru Jurkić Sviben, koja će podignuti koprenu povijesti s jednog mračnog perioda i upoznati nas s do sada potpuno nepoznatim skladbama hrvatskih skladatelja židovskog podrijetla, od kojih su mnogi stradali u Holokaustu, a djela su im tek nedavno ponovno pronađena. U tom kontekstu, velika Sonata za glasovir Roberta Herzla, doživjet će svoju prvu modernu izvedbu uopće. Par dana nakon nje, u raskošnom koncertnom prostoru jednog od najljepših njemačkih dvoraca – Dvorcu Charlottenburg svoje umijeće prezentirati će najstariji i svako jedan od najpoznatijih hrvatskih komornih ansambala – Zagrebački kvartet. Uz remek-djela, gudačke kvartete Haydna i Šostakoviča, na rasporedu koncerta je i skladba Zaboravljene muzike, jedno je od u svijetu najizvođenijih djela intrigantnog i originalnog hrvatskog skladatelja Dubravka Detonija. U prostorima poznate bečke «Kuće kulture» Schwartzsche Villa predstavit će se mladi glazbenici - talentirani saksofonist Mateo Granić i temperamentna pijanistica Kristina Bjelopavlović, a na monumentalnim orguljama berlinske Katedrale «Sv. Hedwige» ljubitelji sakralne glazbe imati će prilike uživati u majstorskoj interpretaciji izvrsnog orguljaša mlađe generacije Maria Perestegija djela Franza Liszta, Camillea Saint-Saënsa, Eugena Gigouta, i «zvučnim freskama» hrvatskih orguljaša i skladatelja Franje  Dugana i Anđelka Klobučara te djelu Toccata cromatica jednog najplodnijih i najmarkantnijih hrvatskih skladatelja XX. stoljeća Borisa Papandopula. Hrvatska jazz glazba u Berlinu u poznatom jazz klubu «b-flat» bit će zastupljena jednim od najboljih malih jazz formacija u tom dijelu Europe – Trijom Matije Dedića, karizmatičnog jazz pijanista, aranžera i skladatelja neuobičajeno širokih glazbeničkih interesa u rasponu od etno glazbe, free jazza, popa, zvukovnih prostranstava «world music» pa sve do minimalističkih zvučnih koncepata. Na kraju festivala jedna od najboljih hrvatskih čelistica Monika Leskovar zajedno sa odličnom zagrebačkom violinisticom Mojcom Ramušćak Stetencu a pod ravnanjem internacionalno poznatog skladatelja i dirigenta Berislava Šipuša će zajedno s Hrvatskim komornim orkestrom osim djela starih majstora Haydna, Stamitza i violinskog virtuoza burnog životopisa hrvatskog podrijetla Ivana Mane Jarnovića, izvesti i minijaturu Notturno, jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja druge polovice XX. st. Stanka Horvata.

Od srca Vas pozivamo na Festival hrvatske glazbe u Berlinu, na putovanje u zvuku i otkrivanje zanimljivih glazbenih pejzaža zemlje koju ste do sada poznavali uglavnom kao ljetnu destinaciju s puno sunca, opojnih mirisa mediteranskog bilja i dobrog vina.
Dobro došli!

Davor Merkaš